BEGIN:VCALENDAR VERSION:2.0 PRODID:-//https://www.gkp.hr///NONSGML kigkonsult.se iCalcreator 2.10.15// METHOD:PUBLISH BEGIN:VEVENT UID:20260417T033548UTC-7286Fzb5I7@https://www.gkp.hr/ DTSTAMP:20260417T033548Z DESCRIPTION:Alabama - Kazalište Virovitica\nRedatelj: Dario HarjačekDramatu rginja: Dora GolubScenografkinja: Vesna RežićKostimografkinja: Larisa Vuki ćSkladatelj: Damir ŠimunovićDizajner svjetla: Domagoj Garaj\nGlume: \; Blanka Bart\, \;Goran Koši\, \;Snježana Lančić\, \;Monika Lanš ćak\, \;Mijo Pavelko\, \;Goran Vučko\, \;Draško Zidar\nPredsta va o kojoj upravo čitate započinje muzičkom parafrazom pjesme Alabama Song autora Bertolta Brechta i Kurta Weilla\, naknadno popularizirane obradama Doorsa i Davida Bowieja. Osim očitih referenci na brehtovsko političko i društveno angažirano poimanje kazališta te anti-autoritativnu rock supkult uru\, Alabama Song svoju poveznicu s našom inscenacijom Špišićeve drame pr onalazi i u još jednom detalju. Isti onaj viski što ga je u spomenutoj pje smi Jim Morrison zazivao s pozornice u razdoblju hippie pokreta itekako je prisutan i u našoj predstavi\, i to u vidu kutije američkog Jacka Daniels a u kojoj majka nekadašnjeg masovnog ubojice Gorana čuva sinovljev pepeo. \nGoranova pojava na pozornici objedinjuje i sažima u sebi niz kazališnih paradoksa\, počevši od stanja između života i smrti u kojem se lik nalazi. Hodajući mrtvac i nespokojna sablast u potrazi za odrješenjem\, Goran nos i teret ne/živosti kazališnog lika kao takvog. Njegovo je postojanje u ovo m slučaju uvjetovano imaginacijom i reminiscencijama njegove majke\, ujedn o\, dakle\, i njegove autorice u vrlo doslovnom\, ali i metaforičkom i met atekstualnom smislu te riječi. Špišićev antijunak\, kojeg on sam jednom pr igodom opisuje kao „fragilnog anarhista“\, u dramaturškom smislu nosi tere t posrednika između svjetova i stupnjeva fikcije drame: prošlosti i sadašn josti\, Amerike i Hrvatske\, realističnog i nadrealnog\, pa čak i\, u vrlo suptilnom ključu\, pozornice i gledališta. Aktivan i pasivan ujedno\, zar obljen poput bizarnog duha u svjetiljci (ili\, u ovom slučaju\, kutiji za viski)\, Goran mijenja status od projekcije vlastite majke do pakosnog tri ckstera i komentatora zbivanja na pozornici. Stoga njegova pojava transpon ira Alabamu izvan prostora „obične“ socijalne drame\, napose uzmemo li u o bzir da tragedija tranzicije u ovom tekstu ne funkcionira samo na društven oj razini\, nego i duhovnoj\, otjelovljujući se u neprestanim Goranovim „p restupljenjima“ – iz reminiscencije zločina u opetovano proživljavanje kri vnje\, te u njegovom katarzičnom\, gotovo antički intoniranom konačnom pre obraženju\, tijekom kojeg se prevladavajuće načelo osvete zamjenjuje opros tom.Ne treba pritom zaboraviti da je Alabama\, u svojoj osnovi\, drama o n asilju jedne velike države nad malim državama – drama o klasnom nasilju ko je se brutalno provodi i cirkulira na makro i mikro razinama neoliberalno kapitalističkog društvenog ustroja. Tragedija Špišićevog hrvatsko – američ kog Raskoljnikova i njegove nesretne obitelji zorno pokazuje bol višestruk og duhovnog zastranjivanja i fizičkog gubitka „sina razmetnog“\, no ona uj edno i p(r)okazuje nemogućnost konkretnog političkog djelovanja Gorana kao nemoćnog subjekta\, pukog kotačića u stroju. Odgovarajući nasiljem na svo ju ulogu žrtve\, on tim činom tek perpetuira destruktivnu cikličnost susta va protiv kojega ne nalazi odgovarajuća sredstva. Ni iskupljujuća majčinsk a ljubav ovdje ne nudi konačno rješenje – naime\, Alabama je itekako i dra ma o Ruži\, Goranovoj majci\, čija su posesivnost i simbiotska povezanost sa sinom imale svoju tamnu stranu dugo prije njegovog terorističkog napada i smrti.Naposljetku\, unatoč buci i bijesu\, Alabama je drama o društveno m sloju kojem se\, u pomalo patronizirajućim navalama simpatije\, u kolokv ijalnom govoru često tepa nazivajući ih se „malim ljudima“. Špišić svakodn evicu obitelji Burić i povremenih prolaznika u njihovom životu\, gotovo sv ih odreda malih ljudi koji „preko crte žele\, ali ne smeju“\, oslikava top lim kolorom koji povremeno podsjeća na prizore iz djela kakvog filmaša raz doblja talijanskog neorealizma. Radnički angst Alabame usmjerava pažnju gl edališta upravo na njih\, njihovu razapetost između životarenja u vlastito j državi i životarenja u imigraciji\, te na nužnost osnaživanja njihove vi dljivosti u javnom prostoru kao i inzistiranja na promjeni njihove društve ne pozicije. Naime\, s gorko-slatkim happy endom ili bez njega\, Špišićeva drama jasno upućuje na činjenicu da Gorani Burići nikad ne nastaju sami o d sebe.\nCijena ulaznice: 30.00 kn / 3\,98 EUR \;Rezervacije: 034/273- 161\, \;marketing@gkp.hr\, FBRadno vrijeme blagajne kazališta – srijed om i petkom od 10 do 12 sati\, četvrtkom od 15 do 17 sati\, te sat vremena prije početka predstave.\n \; https://www.gkp.hr/program/event/627-sl avonski-kafe-alabama DTSTART:20221021T180000Z DTEND:20221021T193000Z LOCATION:Gradsko kazalište Požega (Trg Svetog Trojstva\, 34000\, Požega\, C roatia) SUMMARY:Slavonski KaFe - Alabama URL:https://www.gkp.hr/program/event/627-slavonski-kafe-alabama END:VEVENT END:VCALENDAR