tri stoljeća kazališne tradicije

5. KaFe/ Štefica Cvek u raljama živora

Početak 02.06.2019 22:00
Posted by Marija
Categories: Kazališne predstave
Hits: 648

5. KaFe

DUBRAVKA UGREŠIĆ: ŠTEFICA CVEK U RALJAMA ŽIVOTA

Evergreen suvremene hrvatske književnosti Štefica Cvek u raljama života duhoviti je roman o ljubavnim mukama mlade daktilografkinje iz jednog savim običnog ureda koja stanuje sa svojom starom tetom koja gubi zube po stanu. Štefica Cvek zaključuje da se život nalazi negdje drugdje i čezne za ljubavlju, a kako joj sve to skupa nikako ne ide, poput Pepljuge, ostaje kući sakupljati grašak. Suočava se s nemilosrdnom prirodom života tako karakterističnim za naše krajeve, šoferima, trokrilnim frajerima, frigidnim intelektualcima… Kupuje jednog priprostog papagaja, uvodi modne promjene te se počinje ponašati kao žena. Nakon neizdrživih uvjeta života i teškog starta, u kojem je nalazimo na početku komada, pomoću svoje iskusne prijateljice Anuške uspijeva se pribrati, stati na noge i boriti se za svoj život. Zabrinuta da nikad neće izaći iz tog pepela, upisuje tečaj engleskog jezika te upoznaje Mistera Frndića, svog čovjeka s kojim neustrašivo kroči dalje kroz život. Autorica svjetskog glasa Dubravka Ugrešić ovim komadom daje upečatljiv vodič jednoj mladoj djevojci kako bi se ona što lakše mogla suočiti s najvećim od svih mogućih izazova – kako biti ženom?

GLUME

Natalija Đorđević Štefica Cvek

Ranko Zidarić Trokrilni, Intelektualac, Mister Frndić

Ana – Marija Vrdoljak Teta iz Bosanske Krupe,Anuška

 

Dizajn plakata : Gabrijela Farčić

Autorica romana: Dubravka Ugrešić

Suradnik na oblikovanju tona: Davor Popović

Dramatizacija i režija: Borna Armanini 

Informacije i rezervacije na : 273-161.

Cijena ulaznice 30,00 kn, đaci, studenti i umirovljenici 20,00 kn.

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta