tri stoljeća kazališne tradicije

Zlatni pjetlić i čarobni graškić - UO "Iza zavjese"

Početak 19.11.2022 11:00
Posted by Marija
Categories: Kazališne predstave
Hits: 539

Predstava “Zlatni Pjetlić i čarobni Graškić” autorski je projekt glumica Lucije Dujmović i Tane Mažuranić. Nastala je kao istraživački rad te obje glumice potpisuju dramaturgiju i režiju. Produkciju ove predstave potpisuje umjetnička organizacija “ Kazališna družina iza zavjese“.

Koristeći dramaturški predložak Nikoline Rafaj pisan prema motivima ruske narodne bajke, kao temeljnu strukturu priče, glumice su kroz improvizacije stvorile novi narativ kombinirajući pritom elemente narodnog kazivanja pripovijesti s modernim, djeci prepoznatljivim elementima. Dvije glumice u predstavi igraju sva lica koristeći glumačke transformacije, lutkarske i koreografske forme, uz pomoć glazbene podloge, ritmova i snimljene naracije. Tema predstave je borba protiv zla i nepravde dobrotom i poštenjem. Ideja je prikazati skromnost, odanost, marljivost i dobrotu kao čovjekove vrline koje bivaju nagrađene. Naglasak predstave je na skromnom životu Bake i Djeda, ljubavi prema unucima i odanosti pjetlića koji im je poslan kao nagrada za skroman život. Cilj predstave je približiti djeci simboliku moralnih vrijednosti.

EDUKATIVNI ELEMENTI

Predstava je edukativnog karaktera na nekoliko nivoa. Osim same tematike koja kroz zanimljivu priču djeci približava moralne i životne vrijednosti, u procesu rada na predstavi naglasak je bio na zadržavanju elemenata bajke i narodne pripovijesti te uvođenju edukativnih elemenata. Jedan od njih je načelo ritmičnosti i ponavljanja koje ima pozitivan utjecaj na dječji razvoj. Graškić kao lik kojeg ne vidimo, ali čujemo, osim funkcije naratora, ima za cilj poticanje dječje mašte, jer sami moraju kreirati lik koji stoji iza glasa koji čuju. Kao scenografiju i rekvizitu glumice koriste vrlo jednostavne elemente. U predstavi glumice pretežito koriste jednostavne crteže, crne linije na bijelom papiru u funkciji rekvizite. Ta vrsta crteža također ima pozitivan utjecaj na razvoj dječje mašte te im dopušta da sami kreiraju svoju viziju bajke gledajući predstavu.

KRATAK SADRŽAJ

Predstava prati suživot Bake i Djeda obilježen siromaštvom i oskudicom; u kojem je njihova najveća želja ugostiti unuke. Čisteći tako grašak za dolazak unuka u posjetu, Baki ispadne zrno graška koje se tijekom noći i idućih dana počinje razvijati i rasti u veliku i visoku biljku. Djed i Baka vode brigu o Graškiću, a Graškić, videći njihovu skromnost i plemenitost, odluči ih nagraditi. Sljedeće jutro sa vrha biljke graška ispadne Čarobna kutija u kojoj Baka i Djed pronalaze Zlatnog Pjetlića i hrpu kolača, torti i ostalih slastica. Njihovo veselje naglo prekida dolazak Crnog Čovjeka; investitora; kapitalista koji u blizini namjerava graditi tvornicu slatkiša i kolača. Crni Čovjek otima Baki i Djedu Čarobnu kutiju i daje se u bijeg. U potjeru za njime kreće Zlatni pjetlić koji se uspijeva spasiti iz svake zamke koju mu postavlja Crni Čovjek. Na kraju, Zlatni Pjetlić uspijeva svladati Crnog Čovjeka i vratiti Baki i Djedu Čarobnu kutiju koju im je ukrao. Oduševljeni i sretni, Baka i Djed dočekuju svoje unuke u kući punoj hrane i slastica.

Predstava je nastala prema motivima ruske narodne pripovijesti.

Ciljana dobna skupina publike je predškolski uzrast (4+) i niži razredi osnovnih škola.

Produkcija: Umjetnička organizacija “Iza zavjese”

Cijena ulaznice: 25,00 kn / 3,31 EUR
Rezervacije i informacije: 034/273-161, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., FB
Radno vrijeme blagajne kazališta – srijedom i petkom od 10 do 12 sati, četvrtkom od 15 do 17 sati, te sat vremena prije početka predstave.

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta