tri stoljeća kazališne tradicije

"Drvo bajki" na dar

IMG_20201222_112434_resized_20201222_011213379

Za najmlađu publiku požeški kazalištarci pripremili su božićno izdanje Drveta bajki i to adaptaciju poznate Perraultove bajke Ljepotica i Zvijer koju rado čitaju svi uzrasti. Ova je bajka posebna po tome što se ljubavna priča između dvoje glavnih junaka događa postepeno, te zapravo iz prijateljske prerasta u istinsku ljubav. U našoj verziji priča ide ovako…
Bila jednom jedna djevojka koja je bila toliko lijepa da su joj dali ime ''Ljepotica''. Svi su je jako voljeli, osim njezinih zlobnih starijih sestara koje su je prezirale zbog njezine dobrote i ljepote te drugih vrlina kojima se isticala. Iznenada, njen otac koji bijaše trgovac ostade bez novca i kuće te Ljepotičina obitelj postade siromašna i ode živjeti na selo. Jednoga dana trgovac ode na put i u vrtu golemog čudovišta ubere ružu za svoju kćer Ljepoticu. Zvijer se razljuti te trgovcu zaprijeti smrću ne dovede li jednu od svojih kćeri u njegove odaje. Hoće li trgovac žrtvovati živote svojih kćeri? Jesu li njegove kćeri spremne žrtvovati svoj život za spas svoga oca? Što će se dogoditi s Ljepoticom i njenom obitelji? Što je uistinu bitno za pravu ljubav?
Odgovore na ta pitanja poslušajte u srijedu 23. prosinca u 18.00 sati na YouTube-u kanalu Gradskog kazališta Požega te Facebook stranici Gradsko kazalište Požega.

Režija i adaptacija teksta: Ružica Maurus
Čitaju: Matko Trnačić i Ružica Maurus
Scenografija: Marija Matijanić
Kamera: Boris Knez
Rasvjeta i ton: Goran Krmpotić

Produkcija: Gradsko kazalište Požega, sezona 2020./2021. 


Čestitka
Prosinac u Gradskom kazalištu Požega

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta