tri stoljeća kazališne tradicije

Djevojčica sa šibicama

d mala Autor bajke “Djevojčica sa šibicama” danski je pisac Hans Christian Andersen. Ova bajka priča je o maloj siromašnoj djevojčici koja je nastojala prodati šibice jer joj je to naredio strogi otac

Dnevnik solerice

solo mali  “Dnevnik solerice“ Jasmine Rodić, intimna je ispovijed postfeminističke junakinje, modno i medijski osviještene heroine, suvremene mlade žene, koja je izrazito romantična, željna ljubavi i vezivanja, ali istovremeno skeptična i nemirna, u konstantnom traganju za novim životnim izazovima.

Zatočenik kule Bro

tg"Jednom davno, u dalekoj gredici, povrće je živjelo u miru i skladu. Sve dok vojska zlih nametnika nije odlučila obilno blagovati.

Igra ljubavi i slučaja

plakat igraIgra ljubavi i slučaja francuskog dramatičara i romanopisca Pierre Carlet de Marivauxa možda je i najznačajnija njegova komedija.
Njena današnja reputacija je samo nastavak scenskog uspjeha teksta koji je prije svega smatran izvornim materijalom za velike glumice i glumce. Fabula je u osnovi vrlo jednostavna...

Smjehuljica i mrgud

69711078 1212619775590804 7344995152538107904 oPredstava na scenu dovodi dva oprečna karaktera: veselu i vječno nasmijanu Smjehuljicu i uvijek namrgođenog i nezadovoljnog Mrguda. Na prvi pogled Smjehuljica nema razloga za smijeh. Ona je jedna od onih mnogobrojnih kojima je rat u njihovoj zemlji razorio obitelj i ukrao djetinjstvo. Sa skupinom izbjeglica noseći i čuvajući cvijet koji joj je jedini ostao kao metafora toplog doma, Smjehuljica pjevajući, plešući i smijući se prolazi nepoznatim krajevima nadajući se da će jednoga dana u nekom dalekom gradu „gdje su kuće sve do neba” naći svoje roditelje.

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta