tri stoljeća kazališne tradicije

Drvo bajki - Djevojčica sa šibicama

hhh

Gradsko kazalište Požega nastavlja program za djecu siječanjskom izvedbom Drveta bajki. Ovoga puta na daskama požeškoga kazališta uprizorena je poznata bajka „Djevojčica sa šibicama".



Autor bajke „Djevojčica sa šibicama" danski je pisac Hans Christian Andersen. Ova bajka priča je o maloj siromašnoj djevojčici koja je nastojala prodati šibice jer joj je to naredio strogi otac. Nije se smjela vratiti kući dok to ne bi učinila jer bi dobila batine. Trudila se prodati šibice, ali zbog hladnoće umire na smrznutom pločniku. Pokušala se ugrijati posljednjim šibicama koje je držala u ruci i kada bi svaku zapalila ukazali bi se oni događaji o kojima je uvijek sanjala.

Režiju i adaptaciju teksta potpisuje Ružica Maurus, glumica i djelatnica Gradskog kazališta Požega.
Bajku izvode studenti Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Požežani Matko Trnačić i Anbela Sulić dok je uloga „djevojčice" pripala Ružici Maurus.
Za scenografiju su zaslužni Marija Matijanić i Renato Pok, za kostime Ljiljana Rodić te za rasvjetu i ton Goran Krmpotić.

Kako bajka zvuči u izvedbi Anabele, Matka i Ružice, najmlađi ljubitelji kazališta mogli su pogledati u subotu 23. siječnja i nedjelju 24. siječnja.

Zbog velikog interesa otvaramo nove termine izvedbi u nedjelju 31. siječnja 2021. u 10.00 i 18.00 sati.

Sve informacije o programu možete dobiti na 034/273-161, www.gkp.hr, FB stranici Gradsko Kazalište Požega.

(Program se održava uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera.) 

Unatoč pandemiji požeško kazalište živi
Čestitka

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta