tri stoljeća kazališne tradicije

Pidžama za šestero

mali

O predstavi: Što se dogodi kada planirani romantični vikend s ljubavnicom krene po zlu? Odgovor nudi "Pidžama za šestero", jedna od najizvođenijih suvremenih farsi koja već desetljećima nasmijava publiku diljem svijeta. Autor Marc Camoletti, majstor "bulevarskog kazališta", u ovom nas djelu uvodi u labirint laži, zamijenjenih identiteta i nevjerojatnih slučajnosti. Radnja je smještena u šarmantno preuređenu seosku kuću u blizini Pariza. Bernard se nadao savršenom alibiju dok mu je supruga Jacqueline trebala biti odsutna. Angažirao je kuharicu (kako bi impresionirao ljubavnicu) i pozvao najboljeg prijatelja Roberta da mu "čuva leđa". No, kad Jacqueline odluči ostati kod kuće, započinje suluda igra u kojoj svatko mora igrati ulogu koja mu ne pripada. Kroz brze dijaloge, neprestane ulaske i izlaske te komične nesporazume, "Pidžama za šestero" razotkriva ljudske slabosti na krajnje simpatičan i duhovit način. Ovo je predstava o pokušajima da se sačuva obraz dok se istovremeno gubi razum u mreži vlastitih spletki.

Autorski tim:

Režija i adaptacija teksta: Vladimir Andrić

Glume: Matko Trnačić – Bernard, Anabela Sulić – Jacqueline, Ivan Vukelić – Robert, Selena Andrić – Suzette, Ivona Alavanja – Suzzane, Aleksandar Kojić – George

Scenografija: Vladimir Andrić

Kostimografija: Ana Mikulić

Scenski pokret: Ilijana Lončar

Oblikovatelj rasvjete: Goran Krmpotić

Majstor tona: Dario Hak

Inspicijent: Renato Pok

Garderobijerka: Ljiljana Rodić

Rekviziter: Mihael Kovačević

Foto: Robert Demo

Dizajn plakata: Denis Treskanica

Produkcija: Gradsko kazalište Požega, travanj 2026.

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta