tri stoljeća kazališne tradicije

Floromanija

MANJA FFlora. Ali tko je Flora? To pitanje postavlja jedna od dviju žena u ovoj priči, ona mlađa. Njezino je  ime Fani, ako joj je to ime jer ta mlada žena ponekad ni sama nije sigurna ne samo u to kako se  zove, nego i u to tko je. 

Kraljevna na zrnu graška

kmBilo jednom jedno kraljevstvo. U njemu je živio ne baš sretan kraljević Bruno izoliran od  vanjskoga  svijeta. Pod budnim okom majke koja ga silno želi oženiti, on se odlučuje na hrabar  potez - pobjeći  iz kraljevstva i pronaći pravu ljubav.  

Palac Sim palac Tam

palac sim plakat 1 Nova predstava Gradskog kazališta Požega i Kazališta Virovitica, inspirirana je slikovnicom  popularne i nagrađivane hrvatske spisateljice i dramatičarke koju su proslavila njezina djela za  djecu i mlade, Silvije Šesto.

 

 

 

 

 

 

 

 

a predstava Gradskog kazališta Požega i Kazališta Virovitica, inspirirana je slikovnicom popularne i nagrađivane hrvatske spisateljice i dramatičarke koju su proslavila njezina djela za djecu i mlade, Silvije Šesto.

Pjetlić i djed

pjetlic i djed „Pjetlić i djed“ dramski je tekst za djecu nastao na motivima  narodne priče. Kao i sve takve priče,  posebno braće Grimm,  oslikava svijet u svoj njegovoj istinitosti. U tim pričama dobro  pobjeđuje, ali  nakon niza čudnih peripetija, neuspjeha i nasilnih  lomova. 

 

 

 

 

 

 

 

 

Helverova noć

mali helverHelverova noć je glas autora o pravu čovjeka da bude drugačiji. Drama o ljudima pod pritiskom. U mračnoj, klaustrofobičnoj sobici dvije osobe žive boreći se za svakodnevno preživljavanje. Za Karlu je briga za bolesnog Helvera cijena za oprost zbog životnih neuspjeha. Djetinjastog Helvera fascinira grupni fanatizam i posebno ga privlači nasilje i okrutnost. Uskoro oboje postaju žrtve ideološke mržnje.  

 

 

 

 

 

 

 

Teško da se ijedan grad u širem okruženju može pohvaliti s tri stoljeća starom kazališnom tradicijom kao što može Požega u kojoj je prema pisanju književnog povjesničara Tome Matića (1874.-1968.) prva kazališna predstava odigrana 27. kolovoza 1715. godine.

Iako precizno datiran, naziv predstave nažalost nije ostao zabilježen, ali je zapisano kako je pozornica bila postavljenja pod šatorskim platnom u dvorištu isusovačkog samostana; dokazujući visoki stupanj tadašnjeg društvenog života samoga grada i njegovih stanovnika.

Povijest kazališta